Hei kaikōrero a Joe Te Rito i te hui Wai 262 i te 4 o Hepetema 2006, i tū ai ki te marae o Waipatu ki Heretaunga.
He kairangahau, he mātanga nō te ao mātauranga, he tangata i whakatipungia i ngā rekereke o tōna kuia, o tōna koroua. Ā, he tangata marae a Tākuta Joe Te Rito (o Rongomaiwāhine, Ngāti Kahungunu).
Koia hoki tētahi o ngā kaituku kōrero o Ngāti Kahungunu i tuku kōrero ki te Te Rōpū Whakamana i te Tiriti o Waitangi mō te Kēreme Wai 262. Ko te tino kaupapa o tēnei kēreme he whakamana i te whakahirahiratanga o tēnei mea te mātauranga Māori.
Hei tāna ahakoa ngā panonitanga o te ao e noho nei tātou, kotahi tonu tana whakaaro ākī, arā, “me ū tonu ki te whawhai mō ngā kaupapa Māori”.
“I whakangaingoatia e Ranginui Walker tāna pukapuka ki te ingoa, ‘Ka whawhai tonu mātou, āke, āke, āke’. Nāreira, me pērā tonu te Māori, i te mea ki te kore tātou e whawhai, ko tātou tēnā - kei raro e putu ana!
Ahakoa te aha, ngā āhuatanga i pā mai, kei te maranga tātou te Māori. Kua kore tātou e noho ki raro i te kapua o te kūwaretanga, arā, ā tātou tamariki, mokopuna, tātou tonu. Kei te piki tonu ake tātou.”
Mō te koroua nei, he maha ōna wheakoranga, me ngā whakaakoranga kua mau nei i a ia i roto i ngā tau i roto i ngā whawhai mō ngā kaupapa huhua o te ao Māori. Ko ia hoki tētahi o te hunga i kawea te Petihana mō Te Reo Māori ki te Whare Pāremata i te tau 1972 kia whai mana ai te reo Māori puta noa i Aotearoa nei.
“Ko mātou o te Rōpū o Te Reo Māori Society ngā mea i takatakahi i ngā tīriti o te Whanganui-a-Tara, o Porirua ki te kohikohi i ngā waitohu mō te Petihana Reo Māori.
“I riro i a mātou te toru tekau mano waitohu tautoko. Nā reira me whakarongo rā te Kāwanatanga, ka tika, i te mea, nui noa atu ngā tangata i waitohutia te Petihana nei - ehara i ko te Māori anake e tautoko ana i tā mātou inoi kia whakaakona te reo Māori ki ngā kura.
“Ko tēnei tau tonu, te rima tekau o ngā tau o taua Petihana. Nā reira koirā tētahi mea nui, koirā tētahi o ngā taonga nui ki a au nei … ko te reo,” hei tā Te Rito.
He maha tonu ngā hua kua puta mai i te mautanga rawa o te Petihana ki te Whare Pāremata. Ka kitea i ēnei rā tonu kua rerekē haere ngā whakaaro o tauiwi, e āhua aro atu ana ki tō te tirohanga Māori ināianei.
“Ka kitea, ka rongongia i te hunga hautū waka rererangi; ki runga pouaka whakaata hoki; ā, kua whakatūria he rā hararei hei whakanui i a Matariki, e hia mano tāra, kua tukuna ki te ōhanga mō ngā kaupapa Māori i te whakatūtanga o tēnei kaupapa. He rawe!”
Hei tā Joe ko te painga o te ao e noho nei tātou ko te whakawhanaketanga o te ao hangarau hei kapo atu i ngā kōrero tuku iho, ngā wheakoranga o ngā reanga kia mau ai mō ngā reanga whai muri iho, kei ngaro noa hoki.
“Ko tāku i kī ai i mua rā, mā te rangahau rawa e aro mai a tauiwi, koinei te pai o ngā mahi o te Taraipiuna i ngā tau katoa nei. Ahakoa kāore pea nga whakatau i tutuki ki tā rātou i whakaaro ai, ki tā te kaikereme i hiahia ai, ko tetahi mea nui kua hopukina ngā kōrero mai i ngā korokoroua, kuikuiā, kua tuhia ki rō pukapuka, ki reira noho ai. E kore tētahi mōhiotanga e ngaro noa ināianei - kei reira hoki ināianei.
“Me kaha tonu tātou te whakamahi i te hangarau o te Pākehā, ki tā Apirana i kī ai, “E tipu e rea mō ngā rā o tōu ao, ko tō ringa ki te rākau a te Pākehā hei oranga mō tō tinana. Ko te hangarau tērā!
“Ko tō ngākau ki ngā taonga a ō tīpuna hei tikitiki mō tō māhunga; ko tō wairua ki te Atua, nānā nei ngā mea katoa. Engari he āhua uaua i tēnei wā ki te whaiwhai whakapono, i te mea kei te tōia atu ngā hinengaro o tāua te Māori ki ngā kaupapa whakapōrearea o te ao, o te wā.”
“Engari, koirā pea tētahi mea pai o ngā kaupapa pēnei i tēnei, he whakahuihui tonu i ngā whānau. Kāore au e whai Pukamata ana. Ko au tētahi tangata kāore au e pirangi i tērā mea rā. Engari, ki taku mōhio ko tō mātou whānau he mea Pukamata tō mātou.
He pai tērā i te mea hei whakamōhiohio haere ki ngā whakahaere, mēnā kua mate tetahi rānei, he raruraru kei te haere mō tetahi poraka whenua rānei, koira tetahi mea nui - ko te mōhio. Kua mutu te wā o tō mātou noho ki roto i te pōuritanga, i te kūwaretanga. Kei ō tātou ringaringa, matimati ngā mōhiotanga, mātauranga katoa o te ao me te mea ka tāea e tātou te whakamahi.”
Koia hoki pea te whakaakoranga nui o te koroua nei, hei tāna ko te whai i te mātauranga te mea nui, kia aro atu ai ki te huarahi tika mō tātou te Māori.
“Nā reira, ko tāku, me whai tonu tātou i ngā mahi pēnei i te tuku i a tātou tamariki mokopuna ki te mātauranga, kia noho tohunga ai rātou i ngā momo kaupapa katoa, ā, kia whai oranga anō mō rātou me ā rātou ake tamariki mokopuna.”
Ko Joe Te Rito rāua ko tōna irāmutu, a Josie McClutchie (nō te whānau Te Rito hoki, i te taha o tōna māmā)
The claimants vision and aspiration seeks to restore “te tino rangatiratanga o te Iwi Māori in respect of flora and fauna and all of our taonga.” Taonga being those things and values which we treasure, material, non-material, tangible and intangible.
Tēna koe, Tēnā koutou
Thank you for signing up to our e-panui for Wai 262 we look forward to keeping you connected to updates and helpful information as we continue the kōrero with community.
If you have any pātai please email
projects@wai262.nz
Contact Us
Mailing address:
Attn Walter Wells
5399 Far North Road,
Ngataki, RD4, Kaitaia 048
All Rights Reserved | Wai262
Curated by MEA | Website by AWA Digital